Minerali
Minerali čine 4,5% naše tjelesne mase, a glavnina se nalazi u kostima. Ne možemo ih stvoriti, niti potrošiti, cijeli ih život moramo unositi pomoću hrane, vode i lijekova. Dok u zemljinoj kori nalazimo 103 minerala, u ljudskom organizmu ih ima 80. Količine minerala u organizmu su konstantne jer postoji velik broj mehanizama za održavanje homeostaze.
Minerali su neophodni za izgradnju enzima, hormona, hemoglobina, strukturnih bjelančevina, ali i bjelančevina odgovornih za ekspresiju gena pa preko njih utječu na sve sastojke ljudskog organizma. Svaki mineral ima specifičnu funkciju, ali su minerali međusobno povezani pa deficit jednog utječe na cijeli niz drugih.
Minerali se dijele u tri skupine:
- Makroelementi: kalcij, magnezij, fosfor, natrij, kalij, sumpor, klor-organizam ih treba u količini većoj od 100 mg
- mikroelementi: cink, mangan, željezo, fluor, bakar, jod
- elementi u tragovima: selen, bor, krom, silicij, molibden, kobalt
Uporaba minerala dobiva sve veći značaj u preventivi i terapiji, ali potreban je oprez i najbolje ih je uzimati na preporuku ljekarnika ili liječnika.
ŽELJEZO (Fe)
Željezo je jedan od najvažnijih biogenih elemenata ljudskog organizma. Ukupna količina u tijelu čovjeka od 70 kg iznosi 4,5 g. Od toga je 55-60 % hemoglobin, 7-9 % mioglobin, 2 % u obliku enzima (citokromi, peroksidaze, kataleze, enzimi disanja). Osnovna uloga željeza u enzimima je dotok kisika živoj stanici. Željezo sudjeluje i u metabolizmu adrenalina, noradrenalina i dopamina , a odgovorno je i za održavanje funkcije neutrofila). U jetri, koštanoj srži i slezeni nalazi se rezervno željezo koje se oslobađa u slučaju povećanih potreba.
Prirodni izvori su: jetrica, tuna, kamenice, soja, bundeva, zob, grašak, kvasac, smokva.
Nedostatak željeza nastaje zbog neodgovarajuće prehrane, ometane apsorpcije ili gubitka krvi. Povećane potrebe imaju djeca, adolescenti, žene u reproduktivnom razdoblju i trudnice.
Preporučene dnevne količine (RDA):
- 15 mg za žene
- 10 mg za muškarce
- 30 mg za trudnice.
Željezo može stupiti u interakcije s brojnim lijekovima i hranom. Mlijeko, jaja, kava, crni čaj, celulozna vlakna ometaju apsorpciju željeza, dok ju alkohol povisuje, pa može čak uzrokovati i toksičnost.
Cimetidin, antacidi, kalcijevi spojevi smanjuju apsorpciju pa se mora povećati ukupni dnevni unos željeza. Vitamin E također povećava potrebe za željezom.
Istovremena primjena tetrciklinskih antibiotika i željeza smanjuje koncentarciju antibiotika pa se preporučuje primjena željeza najmanje 2 sata prije ili poslije antibiotika.
KALCIJ (Ca)
Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu. Ukupna količina u organizmu odrasle osobe iznosi 900-1200 g, od čega je 99 % u kostima, a ostatak u plazmi i mekim tkivima. Kalcij je neophodan za osifikaciju kostiju, za normalnu kontraktilnost poprečno-prugastih i glatkih mišića, sudeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane, pospješuje zgrušavanje krvi, djeluje na izlučivanje živčanih prijenosnika u sinapsama.
Bogati izvori kalcija su: mlijeko, jogurt, sir, zob, brokula, bademi, špinat, soja, orah, suhe šljive.
Nedostatak kalcija dovodi do gubitka koštane mase i osteoporoze. To je jedna od najčešćih bolesti žena u postmenopauzi od čijih komplikacija umire više osoba nego od najučestalijih karcinoma, a za posljedicu ima i visok postotak trajne invalidnosti. Kad se koncentracija izvanstaničnog kalcija smanji ispod kritične vrijednosti dolazi do hipokalcemije čiji su simptomi: parestezija, tetanija, spazam mišića, depresija, psihoza, intestinalni grčevi.
Unos prevelikih količina kalcija može dovesti do hiperkalcemije, oštećenja bubrežne funkcije, spazma glatkih mišića i taloženja kalcija u meka tkiva.
Preporučene dnevne količine (RDA):
- 1200 mg za žene
- 800 mg za muškarce.
Starijim osobama preporučuje se uzimati preparate kalcija neposredno poslije jela zbog smanjenog izlučivanja želučane kiseline, a mlađima sat do dva poslije jela kako bi se smanjila mogućnost slabije apsorpcije zbog nekih sastojaka hrane (vlakna , masnoće, kava, duhan, alkohol).
MAGNEZIJ (Mg)
Magnezij je važan za neuromuskularni prijenos podražaja, mineralizaciju kostiju te sekreciju i djelovanje paratireoidnog hormona. Sudjeluje u stvaranju energije i transportu glukoze u stanicu, a kao koenzim je uključen u metabolizam lipida. Prevenira i smanjuje grčeve u mišićima.
Simptomi manjka magnezija su: mišićni tremor, slabost, mučnina, tetanija, a može doći i do pojačanog zgrušavanja krvi, koronarnih srčanih bolesti, hipertenzije, zloćudnih bolesti i osteoporoze jer je manjak magnezija praćen i promjenama u metabolizmu kalija i kalcija.
Prirodni izvori su: soja, kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orah, banane, zob, avokado, smeđa riža, krumpir u ljusci.
Preporučene dnevni unos (RDA)
- 280 mg za žene
- 350 mg za muškarce
- 320 mg za trudnice
- 340 mg za dojilje.
Kod alkoholičara se magnezij pojačano izlučuje pa su potrebe veće.
Zbog prevelikog unosa ili smanjenog izlučivanja (zbog zatajenja bubrega ili nekih diuretika) dolazi do hipermagnezemije, čiji su simptomi: mišićna slabost, hipotenzija pa čak i zatajenje srca.
CINK (Zn)
Cink je uključen u mnoge enzimatske sustave te na taj način utječe na: rast i diobu stanice, spolno sazrijevanje, reprodukciju, zacjeljivanje rana, imunološki sustav te ekspresiju gena. Sudjeluje u metabolizmu nekih vitamina (piridoksin, folna kiselina, retinol), u osjetilnim funkcijama, osobito okusa i mirisa i radu mozga.
Kod dugotrajne parenteralne prehrane i dijalize dolazi do nedostatka cinka, a očituje se kao: poremećaj u rastu, alopecija, dermatitis, ulceracije, atrofija gonada, anoreksija, smanjeno zacjeljivanje rana, niska porođajna težina.
Povećani unos izaziva iritaciju želuca i povraćanje.
Preporučene dnevni unos (RDA)
- 12 mg za žene
- 15 mg za muškarce
- 15 mg za trudnice
- 19 mg za dojilje.
FLUOR (F)
Fluor je neophodan za stvaranje apatita, najvažnije mineralne komponente koštanog tkiva. Strukturni je dio kolagena i glukozaminoglikana krvožilnog sustava, kože i drugih tkiva.
Lokalna primjena otopine fluora na caklinu trajnih zuba u fazi izbijanja smanjuje učestalost karijesa za 30-40 %.
Koristi se u liječenju osteoporoze, ali je potreban oprez zbog njegove toksičnosti.
Fluor je toksičan za živčano i mišićno tkivo. Simptomi su hipokalcemija, hipoglikemija, pad tlaka, depresija disanja. Letalna doda je 5-10 g za odrasle, a 5 mg/kg za djecu.
Preporučene dnevne doze (RDA): 1,5-4,0 mg.
Pravilnom prehranom dnevno se unese 3 mg fluora. Glavni izvor je voda jer se u većini zamalja voda za piće fluorira (1 ppm fluora) tako da se nadostatak javlja samo u zemljama trećeg svijeta.
Prirodni izvori su: čaj, kava, riža, heljda, soja, špinat, luk salata, krumpir, kelj, mlijeko, srdele, losos, skuša, govedina, piletina.
Uzimanje suplemenata je opravdano samo kod djece do 12 godine i to ako voda za piće sadrži manje od 0,7 ppm fluora