Omega 3 i kolesterol
Što je kolesterol?
Kolesterol je masnoća, uglavnom životinjskog podrijetla, koja je dio svake stanice ljudskog tijela, potreban je za mnoge metaboličke procese, a iz njega nastaje i više vrsta hormona. Dio je vitamina D i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje omogućuju probavu. Povišeni kolesterol je jedan od glavnih uzročnika pojave bolesti srca i krvnih žila.
Gdje nastaje kolesterol?
Kolesterol se stvara u tijelu, a glavno mjesto njegovog nastanka je jetra. Dnevno nastane oko 1-2 grama kolesterola u jetri i krvlju se prenosi do stanica u tijelu.
Što je LDL-kolesterol i HDL-kolesterol?
Kolesterol je masnoća topiva samo u mastima pa se krvlju ne može prenositi do organa sam, već se veže s bjelančevinama u lipoproteine. Lipoproteini su prijenosnici masnoća u krvi, a najvažniji su LDL i HDL.
LDL su čestice niske gustoće, koje prenose „loš“ kolesterol i odlažu ga u tkiva i stijenke krvnih žila.
HDL su čestice visoke gustoće, koje odnose suvišan kolesterol iz krvi i tkiva u jetru te se zovu „čistačima“, a kolesterol iz njih „dobrim“. Visoka razina HDL kolesterola ukazuje na manji rizik kardiovaskularnih bolesti.
Preporučena vrijednost ukupnog kolesterola bi trebala biti manja od 5,0 mmol/l, dok bi vrijednost LDL-kolesterola trebala biti manja od 3,0 mmol/l.
Razina HDL-kolesterola bi trebala biti barem 1,0 mmol/l ili viša.
Što je arteroskleroza?
Arteroskleroza je proces u kojem dolazi do oštećenja krvnih žila, primarno arterija i to na način da se suvišan kolesterol, vezan na LDL, koji tijelo ne može iskoristiti, nakuplja u stijenkama krvnih žila zajedno s upalnim stanicama i vezivom pa stvara „masne jastučiće“ ili aterome koji sužavaju promjer krvnih žila, smanjuju im elastičnost i mogu dovesti do moždanog udara ili bolesti srca. Isto tako može doći i do pojave bolova i grčeva u potkoljenicama pri hodu, gangrene ili zatajenja pojedinih organa.
Kako se može sniziti razina kolesterola u krvi?
Svatko može uvelike pridonijeti smanjenju rizika povišenog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Znanstveno je dokazano da se promjenom načina života i prehrane produljuje životni vijek.
Potrebno je smanjiti unos zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih proizvoda, smanjiti unos crvenog mesa i hrane bogate kolesterolom (žumanjak, iznutrice, školjke), pržene hrane (pogotovo u životinjskoj masti).
S druge strane, promjena načina pripreme namirnica – kuhanje i pečenje bez masnoće, povećani unos ribe i peradi, vlaknaste hrane (žitarice, jabuke, crni kruh), voća i povrća pomaže normalizaciji kolesterola.
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline su sastavni dio ribljih ulja, koje sadrže esencijalne masne kiseline EPA (Eikozapentaenska kiselina) i DHA (Dokozaheksaenska kiselina).
Omega masne kiseline ljudsko tijelo ne može samo proizvesti pa se u organizam mogu unijeti konzumacijom plave ribe ili sintetskim nadomjestcima.
One su neophodne za normalno funkcioniranje organizma jer su zastupljene u većini fizioloških procesa i u samoj stanici.
Omega-3 masne kiseline spuštaju razinu ukupnog kolesterola u krvi, a pogotovo LDL-kolesterola i tako smanjuju količinu masti za stvaranje ateroma u krvnim žilama.
Rezultati istraživanja također pokazuju da se uzimanjem 1000 mg Omega-3 masnih kiselina dnevno smanjuje i razina triglicerida u krvi, a dolazi i do podizanja količine HDL-kolesterola.
Omega-3 masne kiseline povećavaju elastičnost krvnih žila, reguliraju viskoznost krvi, smanjuju rizik srčanog i moždanog udara,sudjeluju u proizvodnji energije, prijenosu kisika do stanica, stvaranju hemoglobina i prostaglandina, koji reguliraju osjet boli i upalne procese. Zbog toga se Omega-3 masne kiseline preporučuju i kod upalnog artritisa, alergijskog dermatitisa i povećanje koncentracije kod djece.