Sunčanje

Stiže nam toplije vrijeme, duži dani a s njima i porast opasnosti od izlaganja sunčevim zrakama. Sunce svojom energijom omogućava opstanak života na zemlji. Postoje mnogi pozitivni učinci sunca na ljudski organizam; poticanje stvaranja melatonina (hormon spavanja), sudjelovanje u stvaranju vitamina D, neophodnog za razvoj i rast koštanog tkiva, pa i poticanje boljeg raspoloženja. Do zemljine površine dolazi oko dvije trećine sunčeve energije, dok se ostatak resorbira u ozonskom omotaču, česticama vode, prljavštine i prašine. Zbog trenda globalnog zatopljenja, sve većih ozonskih rupa i sukladno tome pojačanog djelovanja sunčevih zraka, vrlo je bitna zaštita kože od posljedica sunčanja.

ULTRALJUBIČASTO ZRAČENJE

Ultraljubičasto zračenje je najmanji dio sunčevog spektra, oko 10 %; na vidljivi dio spektra otpada oko 50 %, a infracrveni dio čini 40 %.

Samo ultraljubičasto zračenje nije vidljivo golim okom, a može se podijeliti na tri područja, ovisno o valnoj duljini i učinku na kožu.

  • UVC zrake zauzimaju dio spektra od 200-280 nm i ne dolaze do zemljine površina.
  • UVB zrake kreću se od 280-320 nm i najjače su ljeti.
  • UVA zrake se dijele na kratkovalne (UVA II) od 320-340 nm i dugovalne (UVA I) od 340-400 nm. Njihovo je zračenje konstantno kroz cijelu godinu.

Zanimljivo je da se čak 80% UVB i 70% UVA zračenja događa između 10 i 14 sati!

Ultraljubičaste zrake su odgovorne za štetno djelovanje sunca i mogu izazvati mnoge promjene na koži, kao što su alergije, promjena pigmentacije, opekline, ubrzano starenje kože, gubitak elastičnosti, a dokazano je i da su odgovorne za nastanak karcinoma kože- melanoma.

Važno je napomenuti da brojni lijekovi mogu imati fototoksično ili fotoalergijsko djelovanje.

Glavni fototoksični lijekovi su amiodaron (Cordarone, Amiokordin, Amiodaron), tetraciklini (antibiotici Doksiciklin, Hiramicin i Geomycin), nesteroidni antireumatici (Voltaren, Diclorapid, Diklofenak, Naklofen, Indometacin,Movalis, Erazon, Lubor, Brufen, Neofen, Ibuprofen, Ketonal, Nalgesin), fenotiazon i psoraleni.

TIPOVI KOŽE

Prema osjetljivosti kože na opekotine od sunca i prema tome i jačini potrebne zaštite, ljude dijelimo na četiri skupine.

TIP 1:

  • Vrlo svijetla koža, crvena kosa, plave oči, pjege
  • Zbog nedostatka pigmentacije ovaj je tip kože vrlo sklon opeklinama, a koža počinje reagirati već nakon 10 minuta izloženosti suncu.
  • Ovisno o jačini sunca, preporučuje se SPF 25-50.
  • Ovaj tip kože ima samo 2% populacije.

TIP 2:

  • Svijetla koža, plava do svijetlosmeđa kosa, zelene i sive oči
  • Pigmentacija je vrlo slaba i koža je sklona opeklinama, bez zaštite se opekline javljaju nakon 10-20 minuta.
  • Zahtijeva zaštitu SPF 15-40.
  • Ovaj tip kože ima oko 12% populacije.

TIP 3:

  • Srednje svijetla koža, tamnija ili tamna (smeđa) kosa, smeđe oči
  • Zbog dobre pigmentacije, koža je relativno otporna na opekline, ali do njihovog stvaranja bez zaštite dolazi nakon 30 minuta.
  • Preporučeni SPF 15-25.
  • Najčešći tip kože, čini 78% populacije,

TIP 4:

  • Tamna koža i kosa, smeđe ili crne oči
  • Pigmentacija je izrazito duboka, pa je ovaj tip otporan na opekline, koje se na nezaštićenoj koži javljaju tek nakon 45 minuta izlaganja suncu.
  • Dovoljno korištenje zaštitnog faktora 15.
  • Čini samo 8% populacije.

ZAŠTITA OD SUNCA

Ljudski organizam ima vlastite mehanizme zaštite od sunca, međutim oni nisu dostatni za duže izlaganje sunčevim zrakama.

Bitno je izbjegavati izlaganje suncu u periodu od 10 do 16 sati kada je količina UV zračenja najveća, a ukoliko to nije moguće obući svijetlu odjeću koja pokriva cijelo tijelo, nositi šešir koji će pokriti lice te namazati tijelo visokim zaštitnim faktorom.

Koža može izgoriti i u hladu i kroz oblake jer se UV zrake odbijaju od reflektirajućih površina, vode i pijeska i prolaze kroz oblake.

Da bi se koža na vrijeme pripremila za sunčanje, dva do tri tjedna prije izlaganja trebalo bi početi s dodatnim unosom vitamina i minerala koji podižu otpornost stanica kože na UV zračenje, pogotovo vitamina A, B, C, E, kalcija, beta karotena ili sličnih antioksidansa (astaxantin). Njihovo korištenje bi se trebalo nastaviti kroz cijelo razdoblje izlaganja suncu.

Nije na odmet u tom razdoblju koristiti sredstva pojačane vlažnosti za njegu lica i tijela koja su obogaćena kompleksima protiv starenja kože.

Odlazak u solarij prije intenzivnog izlaganja suncu može dodatno pomoći u pripremi kože za sunčanje. Treba se pripaziti da ukupan broj izlaganja UV zrakama u kalendarskoj godini ne prijeđe 50 puta.

Ljetna odjeća ne predstavlja adekvatnu zaštitu od sunca, pa tako mokra bijela pamučna majica daje jednaku zaštitu od sunca kao i preparat za sunčanje sa SPF 10.

Članice Europske unije uvode jedinstveni zaštitni faktor UPF (Ultraviolet Protection Factor) koji se odnosi na odjeću i definira stupanj zaštite kao faktor vremena koje se može provesti na suncu bez opasnosti od opeklina.

Tako se npr. noseći odjeću s UPF 50 na suncu može provesti do 50 puta više vremena nego bez nje.

FAKTOR ZAŠTITE OD SUNCA-SPF

Jedan od najvažnijih načina zaštite od sunca je i korištenje preparata za sunčanje odgovarajućeg zaštitnog faktora, koji pružaju zaštitu od UVA i UVB zraka. U SAD, Australiji i Kanadi su preparati za kvalitetnu zaštitu od sunčevog zračenja registrirani kao lijekovi koji štite strukturu i funkciju ljudkse kože od oštećenja. U Europi se proizvodi za zaštitu od UV zračenja i dalje svrstavaju u kozmetičke proizvode.

Sun Protection Factor (SPF) je broj koji ukazuje na efikasnost sredstva za zaštitu od sunčevog zračenja. Što je zaštitni faktor veći, preparat će bolje filtrirati štetna zračenja UVB dijela spektra. SPF pomnožen s vremenom koje tip kože može provesti na suncu bez stvaranja opeklina daje nam maksimalni boravak na suncu bez negativnih posljedica. Tako će osobama kojima koža pocrveni nakon 10 minuta izlaganja suncu nanošenjem preparata sa SPF 2 koža pocrvenjeti nakon 20 minuta, a ukoliko se koristi SPF 20 tek nakon 200 minuta.

Stupanj zaštite od UVA zraka se izražava kao Index Protekcije (IP) UVA. Za njegovo određivanje postoji više metoda, ali nema univerzalnog protokola za testiranje sigurnosti zaštite od UVA zraka.

Bitno je napomenuti i otpornost preparata za zaštitu od sunca na vodu. Oznaka „water resistant“ označava da je preparat istog SPF-a i nakon 40- minutnog kupanja/izlaganja vodi.

Oznaka „water proof“ označava zadržavanje razine SPF-a nakon 80 minuta provedenih u vodi.

PODJELA SREDSTAVA ZA SUNČANJE

Prema načinu djelovanja, preparati koji štite od UV zraka se dijele na kemijska i fizikalna zaštitna sredstva.

Kemijska (organska) sredstva djeluju na principu apsorpcije fotona UV zračenja i njihovim prijenosom u više energetsko stanje. Ona imaju specifičan apsorpcijski spektar i dijele se na UVA i AVB kemijska zaštitna sredstva. Vrlo su učinkovita za UVB zaštitu i apsorbiraju više od 80% UVB zraka pa dobro sprečavaju opekline izazvane njima. S druge strane apsorbiraju samo UVA I zrake, pa ne čine potpunu zaštitu. Loša im je strana što mogu dovesti do alergijskih reakcija osjetljivije kože.

Fizikalna (neorganska) sredstva djeluju kao fizička barijera koja reflektira ili raspršuje UV zrake. To su neprozirna sredstva, a djelovanje im ovisi o veličini čestice i debljini sloja koji odbija i raspršuje UV zrake. Neka fizikalna sredstva kao mikročestice djelomično i apsorbiraju UV zrake. Fizikalni filteri ne ulaze u kožu, jako su stabilni i visokopodnošljivi, no ne pružaju visoki stupanj zaštite.

Većina preparata pasivno štiti kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka, ali ne mogu u potpunosti spriječiti fotostarenje, rizik raka kože ili alergijske reakcije. Stoga se u nekim sredstvima za sunčanje koriste i prirodne molekule koje potiču aktivnu obranu kože od oštećenja uzrokovanih UV zrakama.

DJECA I SUNCE

S obzirom na to da mehanizmi zaštite dječje kože nisu u potpunosti razvijeni, a rožnati sloj kože je tanji, ne postoji dovoljno jaka prepreka za sprečavanje UV zračenja. Kod djece nije razvijen ni sustav pigmentacije.

Djeca također provode puno više vremena na otvorenom od odraslih pa je obično i vrijeme izlaganja suncu puno veće a s njim i rizik oštećenja i opeklina kože.

Djeca ispod godinu dana ne bi se smjela izlagati direktnom djelovanju sunca.

Ukoliko se koristi zaštita od sunca kod tako malog uzrasta, potrebno je izbjegavati kemijska sredstva i prednost dati onima koji stvaraju fizičku barijeru, sadrže mikropigmente i vodootporni su.

Djeca trebaju izbjegavati sunce od 10 do 16 sati, nositi laganu svijetlu odjeću, koristiti sunčane naočale sa UVA i UVB zaštitom, kapu sa širokim obodom. Potrebno je koristiti sredstva za sunčanje i za vrijeme boravka u hladu, te ih ponovo nanositi u pravilnim vremenskim razmacima.

Kod djece do 6 mjeseci trebalo bi se izbjegavati korištenje sredstava za sunčanje. SPF koji se koristi za djecu ne bi smio biti manji od 30-50.

Bolja su ona sredstva koja ne sadrže mirisne tvari i konzervanse koji bi mogli uzrokovati alergiju.

Pročitajte još sadržaja na temu Sunčanje