Utjecaj ljekova na psihofizičke sposobnosti

Mnogo ljudi danas koristi lijekove, a da o njihovim mogućim nuspojavama znaju vrlo malo. Veliku opasnost predstavljaju oni lijekovi koji utječu na psihofizičku sposobnost jer je ona bitna u obavljanju svakodnevnih aktivnosti kao što su upravljanje vozilima i strojevima.

Lijekovi koji utječu na psihofizičke sposobnosti mogu promijeniti ponašanje i doživljavanje, uzrokovati pospanost, sedaciju, gubitak psihomotoričke koordinacije, vrtoglavicu, poremećaj pažnje, neravnotežu senzorija, slabost mišića.

U zemljama Europske unije nema jedinstvenog popisa lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti niti jedinstvenog stava o mjerama upozorenja za takve lijekove. Isti slučaj je i kod nas. Jedan od razloga zašto je to tako je činjenica da ne reagiramo svi jednako na isti lijek. Djelovanje lijeka ovisi o osobinama pojedinca (životna dob, spol, tjelesna masa), o osobinama lijeka (doza, oblik, vrijeme uzimanja). Ipak u većini zemalja se koriste posebne oznake na pakiranju takvih lijekova- pisano upozorenje ili crveni trokut. Problem kod nas predstavlja činjenica da su lijekovi istog generičkog sastava ali različitih proizvođača različito označeni, tj. neki imaju a neki nemaju oznaku trokuta.

Utjecaj pojedine skupine lijekova na psihofizičko stanje

ANKSIOLITICI I HIPNOTICI

Od anksiolitika se najčešće primjenjuju benzodiazepini, a izazivaju pospanost, sedaciju, gubitak motoričke koordinacije, oštećenje pamćenja, miorelaksaciju. Pojačavaju učinak ostalih depresora SŽS-a (središnji živčani sustav), a posebno je opasna kombinacija alkohola i anksiolitika. Nuspojave su najjače izražene u prvom tjednu primjene.

ANTIDEPRESIVI

Sama depresija izaziva oštećenje kongnitivne funkcije, poremećaj koncentracije, pažnje, anksioznost, iritabilnost, umor koji je posljedica nesanice. Antidepresivi su sve češće u upotrebi, a smatra se kako će njihova potrošnja sve više rasti. Najčešće nuspojave su sedacija, tremor, nesanica, zamagljeni vid, konfuzija, vrtoglavica. Slabljenje psihomotoričkih reakcija ovisi o stupnju sedacije koji je najjače izražen u prvih sedam dana uporabe. Novije generacije antidepresiva imaju manje nuspojava i manji utjecaj na psihofizičke sposobnosti. Primjenom tih lijekova, koji nemaju sedativni učinak, može se popraviti psihomotorička sposobnost bolesnika i ako je bolest dobro kontrolirana može im se dopustiti upravljanje vozilom ili rad na stroju.

ANTIPSIHOTICI

Ova skupina lijekova ima snažan učinak na psihičke funkcije, ponašanje, doživljavanje, mijenjaju psihičko stanje tako što djeluju na biokemijske aktivnosti u SŽS-u. Izazivaju sedaciju i motoričke smetnje, te poremećaje kognitivnih funkcija i pažnje. Dugotrajnom primjenom ovih lijekova mogu se poboljšati vozačke sposobnosti bolesnika, ali u početku liječenja (prvih 7-14 dana) čak i male doze povećavaju rizik incidenta. Noviji antipsihotici imaju manji sedativni učinak i manje oštećuju kognitivne funkcije.

ANTIEPILEPTICI

Iako je bolesnicima koji boluju od epilepsije zakonom zabranjeno upravljanje vozilima, ovu skupinu lijekova treba spomenuti jer ih liječnici propisuju i kod drugih bolesti. Imaju izrazito djelovanje na psihofizičke sposobnosti, a izazivaju pospanost, mentalnu depresiju, nemir, konfuziju.

ANALGETICI I NESTEROIDNI ANTIREUMATICI

Najčešće primjenjivani analgetici- acetilsalicilna kiselina i paracetamol ne utječu na psihofizičke sposobnosti. Iako ispitivanja nisu dokazala da postoji opasnost od primjene nesteroidnih antireumatika tijekom vožnje ipak je potreban oprez kod primjene indometacina koji utječe na neke funkcije SŽS-a. Kod primjene tzv. ”kombiniranih analgetika“ koji sadrže kodein potreban je oprez, jer se primjenom većih doza mogu javiti nuspojave opijata. Narkotični analgetici izazivaju sedaciju, oštećenje kognitivnih funkcija, promjene raspoloženja, oštećenje psihomotoričkih funkcija.

ANTIHISTAMINICI

Razlika između lijekova ove skupine je stupanj sedacije koji uzrokuju. Pripravci starije generacije (Synopen® i Dramina®) imaju jači utjecaj na psihofizičke sposobnosti, a učinak se dodatno pojačava istodobnom primjenom alkohola i/ili depresora SŽS-a. Novije generacije imaju manji sedativni učinak, ali i kod njih je potreban oprez jer je velika razlika sedativnog učinka kod pojedinih bolesnika.

ANTIDIJABETICI

Najveća opasnost primjene ovih lijekova je hipoglikemija. Bolesnike treba upozoriti na ovu nuspojavu, te ih naučiti kako da prepoznaju njezine simptome. Također treba dobro regulirati razinu šećera u krvi prije nego se bolesnik vrati svakodnevnim aktivnostima kao što su vožnja ili rad na strojevima.

ANTIHIPERTENZIVI

Svi antihipertenzivi imaju učinak na psihofizičke sposobnosti zbog hipotenzivnog učinka, pa je potrebno dobro titrirati dozu. Lijekovi ove skupine koji češće izazivaju nuspojave su β-blokatori i nitrati.

ANTIBIOTICI

Mogu dovesti do podraživanja SŽS-a i na taj način značajno utjecati na psihofizičke sposobnosti. Metronidazol može u kombinaciji s alkoholom uzrokovati poremećaj svijesti, konvulzije, mučninu, smetnje vida i gluhoću.

LOKALNI ANESTETICI

Lidokain je najčešće primjenjivan lijek iz ove skupine. Potreban je velik oprez i kod primjene malih doza u području vrata i glave (stomatološki zahvati), a može doći do konfuzije, konvulzija, kardiorespiratorne insuficijencije i aresta, mučnine, povraćanja i smetnji vida.

Lijekove koji imaju utjecaj na psihofizičke sposobnosti možemo podijeliti u tri kategorije:

  • I. kategorija: Lijekovi koji pod određenim okolnostima mogu utjecati na psihofizičke sposobnosti
  • II. kategorija: Lijekovi koji imaju manji utjecaj do umjeren utjecaj na psihofizičke sposobnosti
  • III. kategorija: Lijekovi koji jako utječu na psihofizičke sposobnosti
GENERIČKO IME ZAŠTIĆENO IME KATEGORIJA
aciklovir Herplex, Virolex I
alprazolam Helex, Xanax, Misar II
amitriptilin Amyzol III
baklofen Lioresal I
bromazepam Lekotam, Lexaurin, Lexilium III
buprenorfin Subutex, Transtec III
cefoperazon Cefobid I
ciproflokcin Ciflox, Ciprinol, Ciprobay, Cipromed, Citeral I
cinarizin Cinarizin forte, Stugeron forte II
diazepam Apaurin, Diazepam, Diazepam Desitin, Normabel III
dimenhidrinat Dramina III
etambutol Etambutol I
famotidin Famosan, Ulfamid II
fenobarbiton Phenobarbiton III
fenitoin Difetoin III
fentanil Fentanyl, Fentanil M Lek, Durogesic III
fluoksetin Fluval, Portal, Prozac II
flufenazin Moditen II
flurazepam Fluzepam III
fluvoksamin Fevarin II
glibenklamid Glibenclamid Genericon, Glucovance I
haloperidol Haldol II
imipenem + cilastatin Tienam I
indometacin Indometacin I
izoniazid Eutizon B6 I
inzulini svi pripravci II
izosorbid-dinitrat Tinidil I
karbamazepin Tegretol II
kloropiramin Synopen II
klomipramin Anafranil II
klonazepam Rivotril II
Kodein Caffetin, Plivadon, Codeini phosphatis II
lamotrigin Arvind, Dnoptin, Lamal, Lameptil, Lamictal, Lamox II
levomepromazin Nozinan III
lidokain Dolokain, Lidokain, Angal I
litij-karbonat Litij karbonat II
lorazepam Lorsilan III
maprotilin Ladiomil II
metadon Heptanon III
metilfenobarbiton Phemiton II
metronidazol Arilin rapid, Efloran, Medazol, Metronidazol, Rozamet I
midazolam Dormicum III
moklobemid Aururix II
morfin-klorid Morfin hydrochlorid Alkaloid III
morfin-sulfat MST continus, Sevredol III
nitrazepam Cerson II
nitrofurantoin Ninur I
oksazepam Oksazepam, Praxiten II
paroksetin Deprozel, Seroxat II
pentazocin Fortral III
promazin Prazine III
risperidon Prospera, Risdonal, Risnia, Rispen, Rispolept, Rispolux, Risset, Torendo II
sertralin Asentra, Halea, Luxeta, Sonalia, Tralin, Zoloft II
sulpirid Eglonyl, Sulpirid II
tramadol Lumidol, Protadon, Tramadol, Tramal, Tramundin retard II
valproat-Na Apilepsin, Depakine Chrono II
zolpidem Sanval, Zonadin II

Svakodnevno na tržište dolaze potpuno novi i paralelni lijekovi, pa se u tablici možda ne nalazi Vaš lijek. Informirajte se kod liječnika ili ljekarnika o mogućim nuspojavama osobito ako lijek uzimate prvi put.

Osim lijekova koji se izdaju na liječnički recept, sve je više bezreceptnih lijekova u svakodnevnoj uporabi — protiv bolova, prehlade. Neki od njih sadrže tvari koje mogu utjecati na psihofizičke sposobnosti (pseudoefedrin, kofein, kodein), pa prije nego što ih uzmete upitajte za zavjet ljekarnika ili pročitajte upute o upotrebi, te se pridržavajte pravilnog doziranja.

LITERATURA:

B. Vrhovac i suradnici: Farmakoterapijski priručnik, 5. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2007.

Pročitajte još sadržaja na temu Utjecaj ljekova na psihofizičke sposobnosti