Vitamini
Vitamini su organske tvari neophodne za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Organizam uglavnom ne može stvarati vitamine sam, samo neke može sintetizirati iz provitamina (vitamin A iz β-karotena, vitamin D iz provitamina D uz pomoć ultraljubičastih zraka, vitamin K stvaraju bakterije u crijevu). Skoro da i nema niti jednog kemijskog procesa u tijelu koji na ovaj ili onaj način nije povezan s nekim od vitamina.
Ako je prehrana uravnotežena nema potrebe uzimati dodatne količine vitamina. Najbolje je uzimati vitamine kroz prehranu,jer je bolja iskoristivost i apsorpcija. Ali civilizacija je napravila svoje na području prehrane , pa danas jedemo uglavnom tehnološki obrađenu hranu i hranu uzgojenu s umjetnim gnojivima. Uz to valja znati da su vitamini vrlo nestabilni spojevi osjetljivi na toplinu , svjetlost, transport, skladištenje i način pripreme hrane. Sve to dovodi do zaključka da moderan čovjek samo prehranom često ne može osigurati sve ono što može kvalitetna vitaminizacija.
Hipovitaminoza je blaži oblik poremećaja u organizmu uzrokovan nedostatkom nekih vitamina u hrani. U težim slučajevima, tj. kod potpunog manjka vitamina dolazi do avitaminoze koja rezultira bolestima (pelagra, beri-beri, skorbut, rahitis).
Na deficit vitamina upućuju između ostalog promjene na koži, kosi, zubima, ali i preosjetljivost želučane sluznice. Neke su populacijske skupine posebno osjetljive na eventualni manjak zbog smanjena unosa. Primjerice, starije su osobe rizična skupina za manjak vitamina B12 i vitamina D, osobe koje konzumiraju alkohol pojačano gube vitamine B skupine, a one na bolničkom liječenju izložene su riziku manjka folata i vitamina topivih u vodi. I trudnoća povećava normalne potrebe za vitaminima i mineralima.
Vitaminski preparat može se uzimati u bilo koje doba dana, ali se vitamini topljivi u mastima bolje apsorbiraju kad se uzimaju za vrijeme obroka.
Prekomjereno unošenje vitamina I minerala može narušiti prirodnu ravnotežu hranjivih tvari. Vitamini topljivi u mastima (A, D, E, K) mogu se taložti u masnom tkivu pa u većim količinama mogu biti toksični, dok vitamini topljivi u vodi (C I vitamini B kompleksa) nisu toksični jer se višak izlučuje urinom. Poremećaj uzrokovan uzimanjem prevelike količine nekih vitamina zovemo hipervitaminoza.
Danas na tržištu postoji velik izbor vitaminsko-mineralnih preparata, ne samo u ljekarnama, nego i u trgovinama. Kako bismo izabrali odgovarajući preparat, s obzirom na stanje organizma, spol, starosnu dob i radne aktivnosti, najsigurnije je takve preparate uzimati uz savjet liječnika ili ljekarnika
VITAMIN A (retinol)
Važan je za kontrolu rasta i razvoja epitelnog tkiva, pospješuje zacjeljivanje rana te se primjenjuje u liječenju nekih kožnih poremećaja. Uz to sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta-rodopsina. Vitamin A ima antioksidativna svojstva i kao takav nezamjenjiv je u borbi protiv srčanih i drugih degenerativnih stanja. Potreban nam je za zdravu reprodukciju, hormonsku ravnotežu žena, pravilan rast te za ravnotežu šećera u krvi, a služi i u obrani protiv infekcija te može spriječiti pojavu nekih vrsta karcinoma.
Znak hipovitaminoze vitamina A je noćno sljepilo, ali i promjene na koži, u respiratornom, probavnom i urinarnom traktu te kostima.
Glavni izvori vitamina A su: jetra, mlijeko i mliječni proizvodi, maslac, žutanjak, riba i riblje ulje.
Beta-karoten, prekursor vitamina A, je karotenoid koji se nalazi u biljkama. Pohranjuje se u koži i po potrebi pretvara u vitamin A.
Preveliko unošenje vitamina A u organizam može dovesti do hipervitaminoze čiji su simptomi: sušenje i ljuštenje kože, smetnje u rastu kose, ispucane usnice, bolovi i osjetljivost kostiju, glavobolja, anoreksija, edemi, umor, iritacije, hemoragije. Prekomjereni unos ima suprotni učinak kalciju pa izaziva gubitak koštane mase.Oralni kontraceptivi također mgu povećati koncentraciju A vitamina u plazmi.
Povećani unos β karotena izaziva žutilo kože, ali je bezopasan.
Dnevne preporučene doze retinol ekvivalenata su:
- 800 µg za žene
- 1000 μg za muškarce
- 800 μg za trudnice
- 1300 μg za dojilje
Terapijske doze su veće od RDA i koriste se kod:
- Kseroftalmije
- Dijareje
- Gastrektomije
- Različitih crijevnih bolesti
- Malapsorpcije
- Kroničnih infekcija
- Dugotrajnog stresa.
Derivati retinola tretinoin koristi se lokalno , a izotretinoin peroralno u liječenju akni. Etretinat se primjenjuje peroralno u liječenju psorijaze. Ti preparati su teratogeni (mogu izazvati malformacije plada) pa je potreban poseban oprez kod žena u reproduktivnoj dobi. Kontraindicirani su u trudnoći, a nužna je i kontracepcija za vrijeme terapije te najmanje 2 mjeseca poslije terapije tretinoinom i 3 godine poslije terapije etretinatom.
VITAMIN B1 (tiamin, aneurin)
Tiamin je nužan za metabolizam ugljikohidrata, tj. njihovu pretvorbu do jednostavnog šećera, glukoze Svaka stanica našeg tijela treba tiamin, a osobito je važan za rad živčanog sustava. Naime, tiamin sudjeluje kao koenzim u procesu stvaranja neurotransmitera acetilkolina (tvari koja kemijski prenosi poruke među živčanim vlaknima).
Iako je nedostatak tiamina rijedak, češće se javlja kod osoba koje prekomjerno konzumiraju alkohol, jer alkohol sprečava apsorpciju tiamina.
Njegov nedostatak može nastati kao posljedica smanjenog unosa, ali i povećanih potreba (npr. u trudnoći) te kao kombinacija tih dvaju uzroka. Najpoznatiji poremećaj koji nastaje zbog nedostatka tiamina naziva se beri-beri , no on je u razvijenim zemljama dosta rijedak. Kako je tiamin lako topiv u vodi, brzo se izlučuje iz organizma te je njegov nedostatak moguć i pri normalnoj prehrani.
Blagi manjak tiamina može izazvati umor, gubitak teka, mučninu, česte promjene raspoloženja, anemiju I srčanu aritmiju.
Povećani unos tiamina savjetuje se kod
- alkoholizma
- gasterektomije
- bolesti jetre i žući
- dugotrajnih infekcija
- stresa
- crijevnih bolesti
- pojačanog rada štitnjače.
Budući da djeluje zajedno s vitaminima B2 i B3, preporučuje se uzimati ga u obliku B- kompleka ili multivitaminskih preparata.
Bogati izvor tiamina su: neoguljena zrna žitarica, kvasac, mlijeko, meso ( jetra, bubrezi, srce), riba, voće i povrće, orah i slične sjemenke.
Preporučene dnevne doze (RDA) ovise o unosu ugljikohidrata prehranom, a iznose:
- 1,2-1,5 mg za muškarce
- 1-1,1 mg za žene
- 1,5 mg za trudnice
- 1,6 mg za doljilje.
VITAMIN B2 (riboflavin)
Riboflavin nazivamo i faktorom rasta, odnosno disanja stanica. Uključen je metabolizam masti, uglikohidrata i proteina. Važan je i za očuvanje zdravlja kože i sluznica, rožnice oka te živčanih ovojnica. Aktivni je sastojak koenzima FMN I FAD koji sudjeluju u tkivnoj respiraciji. Važan je za očuvanje integriteta membrana eritrocita. Često se primjenjuje u liječenju akni, anemije, mrene I depresije.
Dobri izvori riboflavina su iznutrice, sir, jogurt, jaja, integralne žitarice, kvasac, bademi, soja i lisnato zeleno povrće.
Riboflavin je vrlo osjetljiv na izlaganje zraku i svjetlosti pa namjernice bogate riboflavinom treba čuvati na tamnom mjestu.
Znakovi nedostatka riboflavina su: masni i ljuskavi osip, ranice na usnama, natečen jezik, svrbež I pečenje očiju.
Preporučene dnevne doze (RDA) su
- 1,4-1,7 mg za muškarce
- 1,2-1,3 mg za žene
- 1,6 za trudnice
- 1,8 za dojilje.
Povećane potrebe indicirane su kod:
- Opeklina
- Kronične groznice
- Gasterektomije
- Bolesti jetre
- Bolesti žući
- Hiperbilirubinemije kod novorođenčadi
- Hipertiroidizma
- Crijevnih bolesti
- Dugotrajnog stresa.
VITAMIN B3 (niacin, nikotinska kiselina, nikotinamid)
Vitamin B3 čine nikotinska kiselina i nikotinamid. Oni se u organizmu prevode u koenzime NAD i NADH te u obliku brojnih enzima sudjeluju u staničnom disanju i stvaranju ATP-a.
Prirodni izvori vitamina B3: meso, jetra, jaja, mlijeko, krumoir, zeleno povrće, kvasac.
Nedostatak vitamina B3 dovodi do pelagre, bolesti koja se očituje promjenama na koži (fotosenzitivni eritem i ljuštenje), u ustima (povećanje slinovnica, hipersalivacija, upala bukalne sluznice, farinksa i ezofagusa), probavnom traktu (mučnina i dijareja) te središnjem živčanom sustavu (glavobolja, vrtoglavica, neuritis, depresija, dezorjentacija). Ta bolest bila je česta u područja u kojima se stanovništvo uglavnom hrani kukuruzom. Osim zbog nedovoljnog unosa putem hrane, može biti i posljedica kronične dijareje, ciroze i alkoholizma te dugotrajne terapije izoniazidom.
Preporučene dnevne doze (RDA) su:
- 19-20 mg za muškarce
- 15 mg za žene
- 17 mg za trudnice
- 20 mg za dojilje.
Nikotinska kiselina kombinira se s drugim lijekovima pri liječenju:
- Hiperlipoproteinemije
- Akni
- Dijabetesa melitusa tipa 1.
VITAMIN B6 (piridoksin)
Vitamin B6 sačinjava skupina nekoliko sličnih spojeva: piridoksin, piridoksal i piridoksamin. Koenzim je velikog broja enzima, posebno onih uključenih u metabolizam aminokiselina i sintezi proteina.
Prirodni izvori vitamina B6: iznutrice, kvasac, riba, žitarice, soja, jaja, voće i povrće.
Simptomi nedostatka očituju se na koži (seboreja), središnjem živčanom sustavu (konvulzije) i hematopoetskom sustavu (anemija).
Povećane potrebe za piridoksinom javljaju se kod:
- Osoba izloženih infekcijama
- Gastrektomije
- Hemodijalize
- Nekih anemija
- Hipertiroidizma
- Malapsorpcijskog sindroma
- Alkoholizma
- Velikih doza izoniazida i cikloserina
- Žena koje uzimaju oralne kontraceptive.
- Terapije kortikosteroidima.
Piridoksin može smanjiti terapijsko djelovanje antiparkinsonika levodope i antikonvulziva fenitoina i fenobarbitona pa treba izbjegavati istodobnu primjenu s tim lijekovima.
Potrebe za piridoksinom povećavaju se s količinom proteina u hrani.
Preporučene dnevne doze (RDA) su:
- 2,0 mg za muškarce
- 1,6 mg za žene
- 2,2 mg za trudnice
- 2,1 mg za dojilje.
VITAMIN B12 (CIJANOKOBALAMIN)
Vitamin B12 je jedini poznati prirodni spoj koji sadrži kobalt. Uključen je u gotovo sve metaboličke reakcije. Nužan je za normalni rast i prehranu svih stanica, za regeneraciju eritrocita i epitelnih stanica, za održavanje funkcije mijelinskih ovojnica živčanih stanica, za proces sinteze proteina, a potreban je i za staničnu mitozu.
Prirodni izvori vitamina B12: riba, plodovi mora, žutanjak, mlijeko i fermentirani sirevi, srce, bubrezi. Nije nađen u povrću.
Budući da su pričuve u organizmu velike, nedostatak vitamina B12 pri nedostatnom unosu, očituje se tek nakon 10 do 12 godina. Javlja se kod vegetarijanaca koji godinama ne konzumiraju meso, jaja ni mliječne proizvode. Može biti i posljedica smanjene apsorpcije kod gastrektomije, malapsorpcije i upalnih bolesti crijeva. Povećani unos alkohola i neki lijekovi (antikonvulzivi, aminoglikozidni antibiotici, kontraceptivi, kloramfenikol) mogu smanjiti apsorpciju B12 iz probavnog trakta. Čak i neki vitamini (vitamin C i folna kiselina) uzeti u velikim količinama mogu smanjiti koncentraciju B12 u krvi.
Hipovitaminoza B12 očituje se megaloblastičnom anemijom, pernicioznom anemijom i neurološkim poremećajima (opća slabost, poremećaj tetivnih refleksa, spastičnost). Primjenjuje se obično u obliku intramuskularnih injekcija i to u slučaju:
- Perniciozne anemije
- Magaloblastične anemije
- Alkoholizma
- Gastrektomije
- Gastritisa
- Hipertiroidizma
- Bubrežne bolesti.
Preporučene dnevne doze (RDA) su
- 2,0 μg za žene i muškarce
- 2,2 μg za trudnice
- 2,6 μg za dojilje.
VITAMIN B5 (PANTOTENSKA KISELINA)
Pantotenska kiselina sastavni je dio koenzima A koji je neophodan u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina, ali i u sintezi sterola, steroidnih hormona i porfirina.
Pantotenska kiselina široko je rasprostranjena u hrani, bogati izvori su: meso, mahunarke, cjelovite žitarice, jaja, mlijeko, voće i povrće.
Budući da je prisutna u gotovo svim namjernicama, hipovitaminoza je vrlo rijetka, a ako do nje ipak dođe, simptomi su: umor, depresija, gubitak apetita, grčevi, loša probava i nesanica.
Povećane potrebe za pantotenskom kiselinom imaju trudnice i dojilje, ali prevelike količine mogu imati štetan učinak. Nedostatak ovog vitamina čest je i kod alkoholičara.
Preporučene dnevne doze (RDA):
- 5 mg za žene i muškarce
- 6 mg za trudnice
- 7 mg za dojilje.
BIOTIN (VITAMIN H)
Biotin je koenzim koji igra važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i aminokiselina. Neophodan je za normalni razvoj epiderme.
Prirodni izvori su: pivski kvasac, bubrezi, jetra, piletina, riba, žutanjak, kruh, gljiva, banane, cvjetača, mrkva.
Osim toga dio biotina stvara se i u organizmu, u crijevnoj flori pa je hipovitaminoza moguća samo u slučaju kada se konzumira sirovi bjelanjak u većim količinama. Može nastati i kod osoba na dugotrajnoj parenteralnoj prehrani.
Simptomi hipovitaminoze biotina su: dermatitis, atrofični glositis, bolovi u mišićima, anoreksija, blaga anemija.
Preporučene dnevne doze (RDA): 30-100 μg.
FOLNA KISELINA
Folna kiselina važna je za sintezu DNA i metabolizam aminokiselina. Nedostatak može dovesti do megaloblastične anemije. Hipovitamminoza je česta kod alkoholičara i osoba s bolestima jetre.
Prirodni izvori su: jetra, bubrezi, zeleno povrće, kvasac i orasi.
Preporučene dnevne doze (RDA):
- 150-200 μg za žene i muškarce
- 300-400 μg za trudnice
- 280 μg za dojilje.
Nedostatak folne kiseline u trudnoći može dovesti do spine bifide, defekta neuralne cijevi u novorođenčeta. Da bi se to spriječilo, trudnicama se savjetuje uzimanje dodatnih količina folne fiseline.
Povećane potrebe za folnom kiselinom dokazane su i kod sljedećih stanja:
- Dojenje
- Alkoholizam
- Hemolitička anemija
- Gastrektomija
- Crijevne bolesti
- Malapsorpcijski sindrom.
- Terapije nekim lijekovima (karbamazepin, estrogeni, oralni kontraceptivi, sulfonamidi (i sulfasalazin).
Antacidi na bazi aluminija ili magnezija također mogu smanjiti apsorpciju folne kiseline pa ih treba uzimati najmanje 2 sata poslije folne kiseline.
Kod istovremene primjene folne kiseline s hidantoinom (antikonvulziv) često je potrebno povećati dozu hidantoina jer folna kiselina smanjuje njegovo djelovanje na središnji živčani sustav.
VITAMIN C (ASKORBINSKA KISELINA)
C vitamin je najjači oksidans od vitamina topljivih u vodi. Važan je za sintezu kolagena i karnitina, za metabolizam lijekova i masnih kiselina. Sudjeluje u sintezi kostiju, zuba i kapilara. Potreban je za apsorpciju željeza u crijevima.
Znakovi nedovoljnog unosa C vitamina su: krvarenje desni, bolovi u kostima i mišićima, suha koža, razdražljivost i sklonost infekcijama.
Izraziti nedostatak C vitamina dovodi do bolesti koju zovemo skorbut, a njeni simptomi su: lomljive kosti, oticanje zglobova, klimavi zubi, krvarenje desni, hipokromna anemija.
Najbogatiji izvori C vitamina su svježe voće i povrće: šipak, crni ribizl, trešnja, plodovi citrusa, paprika, kupus, rajčica, lisnato povrće, krumpir.
Ako se jednokratno unosi u velikim količinama, apsorpcija može biti ograničena. Stoga su danas na tržištu prisutni pripravci s postupnim otpuštanjem iz kojih je apsorpcija potpunija.
Preporučene dnevne doze (RDA):
- 90 mg za muškarce
- 75 mg za žene
Pušačima se preporučuje uzimanje dodatnih 35 mg C vitamina.
Unošenje znatno većih doza C viamina opravdano je kod infektivnih bolesti, a primjenjuje se i za prevenciju i liječenje čitavog niza bolesti: prehlada, zubnog karijesa, upale zubnog mesa, pa čak i nekih karcinoma.
Izuzetno velike doze C vitamina su toksične i mogu dovesti do bubrežnih kamenaca te povećavaju potrebe za kalcijem.
Povećane potrebe za vitaminom C indicirane su kod:
- Trudnica
- Dojilja
- Alkoholičara
- Pušača
- Dugotrajnih dijareja
- Gastrektomije
- Hemodijalize
- Stresa
- Infekcija
- Terapije nekim lijekovima (estrogeni, oralni kontraceptivi, barbiturati, tetraciklini, salicilati).
VITAMIN D
Vitamin D je antirahitični vitamin jer može spriječiti ili liječiti rahitis. Ako ima dovoljno sunca, sintetizira se u koži iz provitamina D. Pospješuje apsorpciju kalcija i fosfata i neophodan je za normalan rast i mineralizaciju kostiju i zubi.
Najbogatiji izvori D vitamina su: riblje ulje i riba, a ima ga i u mlijeku, mliječnim proizvodima, žitaricama, žutanjku, kvascu i jetri. U terapijske svrhe se koriste vitamini D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol).
Apsorpcija u crijevima ovisi o žuči tako da poremećaj u funkciji žuči ili jetre može dovesti do hipovitaminoze. Pod utjecajem mikrosomalnih enzima u jetri i bubregu od provitamina D iz hrane nastaje kalcitriol, aktivni oblik D vitamina.
Osnovna uloga vitamina D je održavanje homeostaze i stalne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Vitamin D potiče njihovu apsorpciju iz probavnoog trakta, a ako to nije dovoljno, povećava mobilizaciju kalcija i fosfata iz kostiju i smanjuje njihovo izlučivanje bubezima. Također potiče apsorpciju magnezija iz probavnog trakta.
Nedostatak D vitamina dovodi do hipokalcemije, hipofosfatemije, opće demineralizaije kostiju, bolova u kostima, spontanih fraktura i slabosti mišića. Kod odraslih te promjene nazivamo osteomalacijom, a kod djece može doći do zaostajanja u rastu kostiju i zuba te deformacije kostura, odn. rahitisa.
Hipovitaminoza se javlja kod teških poremećaja apsorpcije, kod starijih osoba koje se premalo izlažu suncu te kod žena koje su imale nekoliko trudnoća za redom.
Dnevni zahtjevi za D vitaminom su mali i odrasli ga uglavnom nadoknađuju izlaganjem suncu ili putem hrane.
Preporučene dnevne doze (RDA): 200-400 i.j. (5-10 μg).
Djeca trebaju uzimati D vitamin u profilaktičke svrhe (500-1000 μg) jer nedostatak u fazi rasta dovodi do deformacije kostiju.
Vitamin D se primjenjuje i u liječenju i prevenciji osteoporoze u dozama 400-800 i.j.
Ukoliko se uzima u prevelikim dozama, D vitamin se smatra jednim od najtoksičnijih vitamina. Hipervitaminoza dovodi do hiperkalcemije (umor, glavobolja, probavne smetnje, mršavljenje, anemija, depresija, hipertenzija, taloženje kalcija na srcu, arterijama, bubregu…), a moguća je čak i smrt.
VITAMIN E (TOKOFEROL)
Tokoferoli su važni antioksidansi. Reagiraju sa slobodnim radikalima te sprečavaju njihovo štetno djelovanje na stanične membrane. Ima važnu ulogu u razvoju i održavanju funkcije živčanog i mišićnog sustava. Budući da sprečava starenje i odumiranje stanica, zovemo ga i vitaminom mladosti.
Najbogatiji izvori E vitamina su: biljna ulja, posebno ulje pšeničnih klica i kukuruznih klica te suncokretovo ulje i suncokretove sjemenke, bademi, kikiriki, jaja, mlijeko,, margarin.
U hrani je široko zastupljen pa je nedostatak rijedak. Ako se išak razvije hipovitaminoza, dolazi do različitih muskularnih i neuromuskularnih poremećaja, hemolitičke anemije te bolesti žuči.
Preporučene dnevne doze (RDA):
- 8 mg za žene
- 10 mg za muškarce
- 10 mg za trudnice
- 12 mg za dojilje.
Na tržištu su dostupni preparati sa znatno većim dozama E vitamina (100-400 i.j.), a preporučuju se za:
- Prevenciju srčanih bolesti
- Sniženje LDL-kolesterola
- Podizanje imuniteta
- Sprečavanje malignih bolesti
E vitamin se primjenjuje i kao terapija nekih bolesti:
- Gastrektomija
- Bolesti jetre i žučnog trakta
- Crijevne bolesti
- Cistična fibroza.
Terapiju je potrebano provoditi pod kontrolom liječnika jer prevelike doze su toksične, a uzrokuju mišićnu slabost, umor, mučninu i dijareju.
VITAMIN K
Vitamin K je poznat kao koagulacijski ili antihemoragični vitamin jer ima važnu ulogu u zrgušavanju krvi. Neki proteini važni za normalni metabolizam kostiju, također su ovisni o vitaminu K.
Vitamin K1 (fitomenadion) prisutan je u različitim vrstama hrane : zeleno povrće, jetra, mlijeko, žutanjak i žitarice, dok se vitamin K2 (menakinon) sintetizira pomoću baktrerija u crijevima. Stoga je nedostatak vrlo rijedak, a može biti posljedica slabe apsorpcije i nekih jetrenih bolesti.
Hipovitaminoza je praćena hemoragičnim bolestima, odn. potkožnim, urogenitalnim, gastrointestinalnim i posttraumatskim krvarenjima.
Daje se preventivno novorođenčadi za sprečavanje hemoragijske bolesti. Naime kod novorođenog djeteta postoji fiziološka hipovitaminoza jer je potrebno nekoliko dana da se razvije normalna crijevna flora.
Hipovitaminoza može biti nuspojava antibiotika širokog spektra i sulfonamida. Antikoagulansi tipa varfarina smanjuju količinu vitamina K, dok oralni antikoagulansi tipa kumarina i indandiona, sprečavaju njegovo djelovanje.
Preporučene dnevne doze (RDA):
- 70-80 mg za muškarce
- 65 mg za žene.
U terapiji se koriste znatno veće doze (1-10 mg), a indikacije su:
- Profilaksa i liječenje hipoprotrombinemija
- Profilaksa hemoragija novorođenčadi (fitomenadion)
- Potpuna parenteralna prehrana
- Malapsorpcijski sindrom
- Bolesti jetre i žuči.
Velike doze se dobro podnose, ali intravenska primjena je toksična i može izazvati probleme s disanjem, bolove u prsima, kardiovaskularni kolaps, pa čak i smrt.