Matije Magdalenića 1, Velika Gorica

Mršavimo zdravo zajedno

Naslovnica > Savjetovališta > Mršavimo zdravo zajedno

Današnjim načinom života susrećemo se s debljinom kao sve češćim stanjem kako odraslih osoba tako i djece. Debljina je kronična bolest koja utječe na kvalitetu života na fizičkoj razini kao jedan od rizičnih faktora za razvoj mnogih bolesti, dok se socijalna stigmatizacija i diskriminacija odražavaju na psihičko zdravlje osoba. Debljina nije samo problem pojedinca, već cijelog društva te je poprimila epidemijske razmjere. Utječe na radnu sposobnost, životni vijek te je teret za ekonomski sustav. Kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom kao i debljinom česte su pojave povišenog krvnog tlaka i lipida u krvi, šećerne bolesti tipa II i sl. I debljina sama po sebi uzrokuje mnoge komplikacije poput pojačanog znojenja, otežanog disanja pri zamoru, artritisa i brojne druge, te ju je kao takvu potrebno shvatiti kao ozbiljno stanje i reagirati na vrijeme.

Uobičajeni pokazatelj za ocjenu stanja uhranjenosti odraslih osoba je indeks tjelesne mase (engl. body mass index, BMI), a računa se tako da se tjelesna težina izražena u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima ( kg /m²). Osobe s vrijednostima BMI ≥ 25 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a BMI ≥ 30 označava pretilost.
Rizični čimbenici koji pomažu nastanku debljine nedostatak su tjelesne aktivnosti, nasljedne bolesti, stečene bolesti (npr. hipotireoza), nuspojave nekih lijekova, dob, rasa, životne navike poput pušenja, stres... Iako na neke čimbenike ne možemo utjecati, pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost važan su dio smanjenja prekomjerne tjelesne težine te kasnije održavanje željene tjelesne mase.

Mediji nas preplavljuju raznim dijetama, planovima prehrana, kojima se postiže samo kratkoročno smanjenje tjelesne težine. Restriktivne dijete često su neučinkovite, skupe i izazivaju kod pojedinaca osjećaj ograničenosti, a izgubljena tjelesna težina nerijetko se vraća. Pravilna i isplanirana prehrana ključ je uspjeha. Ne treba izbacivati namirnice niti uvoditi neke nagle promjene i izgladnjivanja. Izgladnjivanje i izbacivanje namirnica stavlja organizam u stanje šoka, čime se često postiže i loš učinak na zdravlje. Treba uzimati manje i zdravije obroke, promjene trebaju biti postepene i treba ih se stalno pridržavati da postanu normalan dio svakodnevnog života.

Dobar početak izbjegavanje je namirnica s velikim udjelom šećera poput sokova (Coca-cola i sl.), te uvođenje zdravijih zamjena poput vode ili čaja bez šećera. Unos tekućine vrlo je bitan, te je potrebno unositi dovoljne količine tekućine na dan. Namirnice koje bi bilo dobro također zamijeniti su i velika količina pekarskih proizvoda, te bi trebalo uzimati planirane kuhane obroke umjesto „brze hrane“. U zdrave namirnice ubrajaju se voće, povrće i vlakna, a njihova pravilna kombinacija i raspodjela tijekom dana pomoći će u kontroli tjelesne težine. Obroke u danu treba pokušati pravilno raspodijeliti, nije dobro jesti manje velikih obroka kojima se tijelo pretrpava hranom, pogotovo u kasnijim dijelovima dana kada organizam sporije metabolizira hranu. Doručak je važan obrok, iako ga mnogo ljudi izbjegava trebalo bi ga redovno prakticirati, a u dan između ostalih obroka uvesti manje užine poput voća, čime bi se izbjeglo „grickanje“ nepotrebnih grickalica i slatkiša, a smanjio osjećaj gladi među obrocima i zadovoljila potreba za slatkim.

Kod nekih osoba jedenje prevelike količine hrane povezano je sa psihičkim stanjem, jedenje koriste kao utjehu ili razonodu, dok neke osobe zbog užurbanog načina života nesvjesno jedu previše i nezdravo. U takvim slučajevima trebalo bi savjetovati tjelesnu aktivnost ili neke društvene aktivnosti koje bi pozitivno utjecale na psihičko stanje osobe koja hranu koristi kao terapiju. U drugom slučaju bilo bi važno osvijestiti što i koliko se jede, te pokušati s primjenom ranije navedenih savjeta poput kuhane hrane i manjih obroka koji se izmjenjuju sa zdravim užinama.

Osim prehrane, velik doprinos smanjenju tjelesne težine ima tjelesna aktivnost. Svakodnevno vježbanje korisna je i dopuna liječenju mnogih drugih bolesti poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, hiperlipidemije itd. Redovito vježbanje poboljšat će vam držanje, pomoći u regulaciji probave, te dati dodatno samopouzdanje i motivaciju za mršavljenjem. Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi općem stanju i mogućnostima organizma. Za osobe koje nemaju vremena vježbati, korisno je preporučiti što više hodanja, npr. na posao ili u dućan, vožnju biciklom, češće šetanje psa ili korištenje stepenica umjesto dizala. Kao i kod prehrane, važno je vježbanje učiniti rutinom koju se neće preskakati.

Svaka osoba trebala bi imati prilagođen program prehrane kao i tjelovježbe ovisno o zdravstvenom stanju. Za više informacija i savjeta oko rasporeda prehrane i tjelovježbe uvijek se možete obratiti svom ljekarniku.