Palijativna skrb

Sveobuhvatna skrb o pacijentima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek, odnosno pružanje pomoći na zdravstvenoj, psihološkoj, socijalnoj i duhovnoj razini naziva se palijativna skrb. Ovim pristupom nastoji se ublažiti bol i podići kvaliteta života. Palijativna medicina koristi multidisciplinarni pristup skrbi za bolesnika, oslanjajući se na liječnike, farmaceute, medicinske sestre, svećenike, socijalne radnike, psihologe i druge srodne zdravstvene stručnjake te volontere. Svi oni rade s bolesnikom da umanje njegovu patnju, kao i intenzivno s obitelji samoga bolesnika, koji također prolaze kroz teški dio života, pa je svrha palijativnog tima pomoć da se nose s bolešću člana obitelji. Mobilni palijativni tim pruža specijalističku palijativnu skrb bolesnicima u njihovom domu te podršku članovima obitelji koji skrbe za bolesnika, dok stacionarni palijativni tim ima ulogu smještaja bolesnika u ustanovu s ciljem ublažavanja simptoma koji ne mogu biti zbrinuti u kući bolesnika, odnosno stabilizacije stanja koje je u pogoršanju te pružanja kratkotrajnog odmora za obitelj koja brine za bolesnika u njegovom domu.

Palijativna skrb je potrebna:

1. Onkološkim bolesnicima
2. Neurološkim bolesnicima – progresivno pogoršanje fizičkih i kognitivnih funkcija unatoč optimalnoj terapiji, poteškoće u komunikaciji i hranjenu, otežano disanje (zaduh) i infekcije
3. Pacijentima s kroničnom venskom bolesti – ne izlječiva i teško kontrolirana koronarna bolest sa zaduhom i bolovima u mirovanju, teška periferna vaskularna bolest
4. Pacijentima s problemima dišnog sustava – teški KOPB (kronična opstruktivna bolest pluća), zaduh koji se javlja već pri minimalnom naporu, česta pogoršanja i potreba za dugotrajnom terapijom
5. Bolesnicima s kroničnom bolesti bubrega
6. Kod bolesti jetre – uznapredovala ciroza, nakupljanje tekućine u potrbušnici koje se ne može riješiti lijekovima koji potiču izbacivanje viška tekućine iz tijela i druge

Posebno ranjive palijativne skupine su pedijatrijska skupina, koja je specifična zbog simptoma i tijeka bolesti te podrške vezane za gubitak i žalovanje od strane obitelji, prvenstveno roditelja te braće i sestara oboljele djece. Palijativna skrb osoba oboljelih od demencije, prvenstveno Alzheimerove bolesti. Alzheimerova bolest je popraćena dugotrajnom ovisnosti o tuđoj pomoći te povećanje broja oboljelih zbog starenja populacije i sve dužeg životnog vijeka.

Najčešći simptomi koji se javljaju kod palijativnih bolesnika su:

• bol
• simptomi probavnog  trakta
• psihološki simptomi te infektivne komplikacije
• umor
• otežano disanje
• dekubitus
• svrbež i dr.

Konstipacija

odnosno zatvor kod pacijenata na opioidnoj terapiji te kod onkološkog liječenja. Kod njih nije preporuka koristiti volumatozne laksative (sjemenke lana, psiliji, sušene šljive i sl., jer bubre u crijevima i tako potiču pražnjenje), nego osmotske laksative (laktuloza, koja navlači vodu i čini stolicu mekšom i rahlom) te kontaktne laksative (podražuju crijeva na iritacijom sluznice – bisakodil).

Štucanje

Liječi se zaustavljanjem daha, ispijanjem hladne vode, stavljanjem na jezik nekoliko kapi limuna, masažom nepca te uz pomoć lijekova na zahtjev liječnika.

Povraćanje

Važno je piti dovoljno tekućine, ali u sitnim obrocima (u malim gutljajima, kao na žlicu) i razmaknuto od obroka, jedan sat prije ili poslije obroka. Izbjegavati toplu hranu zbog jačeg mirisa i okusa te slatku, masnu i prženu hranu. Hranu dobro prožvakati radi lakše probave te poslije obroka izbjegavati aktivnosti, ali ne leći barem dva sata nakon jela. Nositi široku odjeću koja ne steže trbuh, zaokupiti pažnju tijekom jela (televizija, razgovori, slušanje glazbe i sl.), a ako se pojavi osjećaj mučnine disati polako i duboko.

Proljev

Kao i kod povraćanja, bitan je povećan unos tekućine (čajevi – crni, zeleni, šipak, nemasna juha od mesa i povrća). Unositi dovoljno elektrolita, odnosno nemasnu juhu, koja je bogata natrijem, ali i kuhani krumpir, banane, marelice i rajčice, jer su bogati kalijem. Izbjegavati hranu bogatu vlaknima, jer potiče stvaranje stolice (navlači vodu), izbjegavati svježe voće, integralne žitarice, slatko, masno, jake začine, mlijeko i kofein. Jesti više manjih i laganijih obroka (riža, bijeli kruh, svježi posni sir, jogurt, kuhani krumpir, kuhano bijelo meso ili riba). Poželjna je preventivna uporaba probiotika. Ako proljev traje više od 24 sata ili se jave bolovi i grčevi u trbuhu, treba se javiti liječniku.

Suhoća usnica i usta

Koristiti balzame i kreme za usnice, redovito piti vodu u malim gutljajima. Postoje pripravci umjetne sline za vlaženje usta te je poželjno ispirati usta slanim otopinama (fiziološka otopina). Zdrava prehrana je važna u borbi protiv infekcija (održavanje imuniteta) usne šupljine. Oštre, grube i tvrde namirnice dodatno oštećuju sluznicu, poželjno je izbjegavati začinjenu, veoma slanu i kiselu hranu, jer ona može dodatno iziritirati sluznicu (izbjegavati kavu, duhan i alkohol). Kod blagih ozljedna usne šupljine mogu se otapati kockice leda u ustima, ispirati usta s čajem od kadulje, uporabljivati pripravci s hijaluronskom kiselinom (potiče zacjeljivanje sluznice) i čaj od sljezovog korijena (bubri i stvara fizičku zaštitu oka). Kod umjerenih ozljeda mogu se primjenjivati i lijekovi protiv bolova (paracetamol, ibuprofen) te lokalna primjena cinka, na primjer u obliku pastila, a kod jakih ozljeda javiti se treba liječniku i dogovoriti primjerenu terapiju.

Anksioznost i depresija

Najčešći su oblici psihičkih tegoba. Često su povezani s lošom kontrolom bolova i ostalih simptoma, strahom od bolnog liječenja te strahom od smrti. Popratne nuspojave mogu biti nesanica, mučnina, povraćanje i pojačanje boli. Depresija se ne smije smatrati “normalnom” pojavom kod teškog bolesnika i mora se liječiti od strane liječnika. Antidepresivi pozitivno djeluju na neuropatsku bol (nastaje kod oštećenja živca, česti osjećaj trnaca), poboljšavaju spavanje, apetiti i energiju. U liječenju se također primjenjuje psihoterapija i meditacija.