Matije Magdalenića 1, Velika Gorica

Sezonske bolesti

Naslovnica > Sezonske bolesti > Crijevne viroze

Crijevne viroze

Crijevna viroza ili gastroenteritis je vrlo česta infekcija, koja je obično popraćena proljevom, grčevima u trbuhu, mučninom i povraćanjem te u većini slučajeva i blagom temperaturom.

Proljev je nespecifičan simptom širokog spektra gastrointestinalnih poremećaja, posljedica je smanjene apsorpcije vode iz crijeva u plazmu te povećana ulaska tekućine u debelo crijevo. U gastrointestinalne infekcije ubrajamo infekcije uzrokovane virusima, bakterijama i parazitima. S obzirom na pojavnost gastroenteritisa, najčešći uzročnici akutnog proljeva su virusi, tipični za zimski period, dok su rjeđi uzrok bakterije, uglavnom nakon konzumacije zaražene hrane kao i kod putničkog proljeva ljeti.

Vrste virusnih gastroenteritisa

Virusi su uzročnici 30-40% infektivnih proljeva u razvijenom svijetu, što virusne gastroenteritise dovodi na 2. mjesto najčešćih bolesti. Put njihovog prijenosa uglavnom je fekalno-oralni (neopranim rukama te konzumacijom zaražene hrane i vode), moguć je prijenos i kapljičnim putem.

Infekcije u djece su najčešće uzrokovane rotavirusom. Rotavirusne infekcije se najčešće javljaju zimi u podnebljima s umjerenom klimom. Rotavirus je vrlo virulentan, djeca mogu širiti virus neposredno prije pojave simptoma sve do 7 dana nakon završetka bolesti. Više o rotavirusu možete pročitati (link članka).

Drugi po pojavnosti virusni uzročnik gastroenteritisa je norovirus. Norovirus je vrlo zarazan i može uzrokovati iznenadne napadaje teškog povraćanja i proljeva, bol u trbuhu i grčeve, slabost i bol u mišićima te vrućicu. Simptomi obično počinju jedan do dva dana nakon izlaganja virusu, a traju najčešće tri do četiri dana.

Važno je razlikovati virusne gastroenteritise od proljeva druge etiologije. Na virusnu zarazu možemo posumnjati kada je povraćanje jako izraženo, a kad je period inkubacije duži od 14h te kad se simptomi povlače unutar 4 dana. Vrućica, grčevi te krv i sluz u stolici upućuju na infekciju parazitima ili bakterijom.

Infekcije rotavirusima, adenovirusima i astrovirusima mogu se brzo dijagnosticirati upotrebom komercijalnih testova baziranih na otkrivanju virusnih antigena u stolici.

Bakterijski uzročnici crijevnih infekcija

Visoke ljetne temperature predstavljaju pogodne uvjete za razmnožavanje bakterija u hrani, posebice bakterija iz roda Salmonella. Salmonella ulazi u tijelo kroz probavni sustav, a za razvoj bolesti kod zdravih osoba je potreban velik broj kolonija, stoga infekcija obično nastaje kao rezultat masivnog unosa hrane gdje se bakterija nalazi u velikim koncentracijama. Vrste hrane kao što su proizvodi na mliječnoj bazi, kremasti kolači i nedovoljno termički obrađena hrana, iznimno su prikladne za širenje bakterijskih uzročnika gastroenteritisa. Važan uzročnik bakterijskog trovanja hranom je i zlatni stafilokok, u hranu ulazi s kože ili sluznice kolonizirane osobe tijekom pripreme hrane te tamo luči enterotoksin otporan na zagrijavanje i kraću termičku obradu. Ovakav tip trovanja obično se javlja kad se pripremljeni obrok polagano hladi te se dulje vremena nalazi na sobnoj temperaturi.

Simptomi infekcije salmonelom se javljaju 12 do 24 sata nakon konzumacije kontaminirane hrane manifestirajući se iznenadnim nastupom glavobolje, povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima u trbuhu oko pupka, proljevom, mučninom i povraćanjem. Zbog svega navedenog često se javlja teška dehidracija, posebice kod djece. Gastrointestinalni simptomi kod bolesti uzrokovane stafilokoknim enterotoksinom javljaju se vrlo brzo, već dva do tri sata nakon konzumacije zaražene hrane. Tjelesna temperatura obično nije povišena, a drugi simptomi nalikuju simptomima trovanja salmonelom.

Liječenje

Liječenje akutnih gastroenteritisa je nespecifično te se temelji na nadomještanju tekućine i elektrolita (soli i minerala) izgubljenih proljevom i povraćanjem. Na taj način se pokušava spriječiti dehidracija koja bi mogla dovesti do teških komplikacija. Oralna rehidratacijska terapija (ORT) dostupna je u obliku prašaka koji se otapaju u tekućini ili u obliku soka. Terapija antidijaroicima i adsorbensima može olakšati simptome, no valja ih izbjegavati u pacijenata s visokom temperaturom ili ako u stolici ima krvi. Gladovanje treba izbjeći kako ne bi uslijedila malnutricija, pacijent treba nastaviti s laganom, lako probavljivom prehranom (prepečeni kruh, riža, kuhano voće i povrće te pečene jabuke), a kod dojenčadi ne treba smanjivati niti prekidati podoje. Potrebno je izbjegavati dijetalne proizvode sa sladilima, masnu hranu i hranu bogatu vlaknima.

Sve je veći broj dokaza o terapijskoj učinkovitosti probiotika. Probiotici su kulture živih mikroorganizama koje pokazuju korisno djelovanje na crijevnu mikrofloru i skraćuju trajanje proljeva te intenzitet simptoma. Znanstveni dokazi su jasni za dva probiotska soja, a to su Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Saccharomyces (S) boulardii. Za preporuku je važno znati da su probiotici učinkovitiji u vodenom (virusnom) proljevu te da im je učinkovitost izraženija u skraćenju trajanja proljeva, a ne u broju ili volumenu stolica. Osim toga, trebaju se primijeniti kao dodatak rehidraciji koja ostaje najvažniji dio liječenja, a treba ih primijeniti u odgovarajućoj dozi, rano u tijeku bolesti, poželjnije tijekom prva dva dana trajanja proljeva.

Dodatni savjeti..

  • temeljito i učestalo pranje ruku, pogotovo prije svakog jela ili rukovanja s hranom
  • temeljito pranje voća, povrća
  • dobra termička obrada mesa i ribe
  • izbjegavati vodu i led nepoznatog podrijetla kao i sirovu hranu
  • cijepljenje protiv rotavirusa
  • dobro opskrbljena kućna apoteka ( probiotik, rehidratacijske soli, analgetik i antipiretik)